уторак, 27. јануар 2015.

Mikelanđelo: Sonet XIV


Da sam vjerovao, duše koju dvorim,
da će pogled prvi mene obnoviti 
kao feniks-pticu sunce i da biti
u starosti to će, zbog toga da gorim,

u bjeg bih se ludi bio odmah dao,
ko što jelen, ris il panter isto čine
kad ih dušman slijedi, ne bih sred vreline
riječi joj i smiješka u verige pao.

Al čemu srce da se sada tuži,
počinak, spokojstvo kojim zdravlje vlada
u očima moga anđela kad kruži?

Možda bi za me veća muka bila
vidjeti ga prije, nego sada kada,
da mu krepost slijedim, imam jača krila!

уторак, 20. јануар 2015.

parvi Florentia mater amoris


Sve što ti je najmilije ti ćeš napustiti, 
i to je ona strela što te vreba 
i kojom će te luk izgnanstva prvo pogoditi

Okusićeš gorak ukus tuđeg hleba 
i kako je tvrda staza kada, da se penješ 
i silaziš tuđim stepenicama, treba

A ono zbog čega ćeš najviše da tuguješ, 
biće družina zla, luda i nenasita, 
sa kojom ćeš u izgnanstvu da druguješ

jer, nezahvalna, bezbožna i mahnita, 
protiv tebe će biti, ali neće mnogo vremena proći, 
njoj, ne tebi sram će na licu da se čita

Tu lascerai ogne cosa diletta
più caramente; e questo è quello strale
che l'arco de lo essilio pria saetta.

Tu proverai sì come sa di sale
lo pane altrui, e come è duro calle
lo scendere e 'l salir per l'altrui scale

E quel che più ti graverà le spalle, 
sarà la compagnia malvagia e scempia 
con la qual tu cadrai in questa valle;

che tutta ingrata, tutta matta ed empia 
si farà contr' a te; ma, poco appresso, 
ella, non tu, n'avrà rossa la tempia.

понедељак, 19. јануар 2015.

Hesiod: Himna Hekati

iz Teogonije


Ona Hekatu zače i porodi, koju nadasve
Počasti Kronid Zeus podariv joj darove sjajne:
On joj dodijeli čast na zemlji i neplodnom moru.
Njoj je pala u dio i čast na zvjezdanom nebu,
Pa je besmrtni bozi od sviju najviše štuju.
Jer i sada kad tko od ljudi što hode po zemlji,
Prinoseć' lijepe žrtve po obredu, milosti moli,
Hekatu zaziva on. I veliku postiže milost
Lako, ako mu ona dobrostivo molitve čuje,
I blagostanje mu daje, a to je u njezinoj moći.
Jer koliko ih god se od Geje i Urana rodi,
Svatko prepusti njojzi po dio primljenih časti.
Nije ju zlostavljo Kronid i nije joj oteo ono
Što je med pređašnjim boz'ma – Titanima – dobila nekoć.
Tako imade sve što i negda pri prvoj diobi.
Manju ne uživa čast iako jedinica bješe,
Nego i mnogo još veću, a stoga što Zeus je štuje.
Obilno pomaže ona i koristi onom kom hoće.
I na trgu med ljud'ma uzvisuje koga već hoće.
A kad junaci se za rat ljudomorni stanu oružat',
Tada se boginja nađe uz one kojima hoće
Blagonaklono slavu podarit' i pobjedu dati.
Kada se izriče pravda, uz časne kraljeve sjedi.
Vrijedi ona i tad kad u igri se takme junaci:
Uz njih se boginja nađe i pomoć svoju im pruža.
A tko pobijedi snagom i jakošću, odnosi lako,
Veseo nagradu lijepu, na diku svom ocu i majci.
Može i konjaniku ona pomoći, kojem već hoće.
Onima koji žive od plavetnog, nemirnog mora,
Ake se Hekati mole i gromkom Zemljotrescu bogu,
Slavna boginja lako udjeljuje obilan ulov,
Al' ga i ukloni lako sa očiju, ako baš hoće.
Vrsna je ona da s Hermom u staji ugoji blago.
Krda goveda oni i stada rasuta kozja,
Vunasta stada ovaca – po volji ako je njojzi – 
Sitna umnožit može, od velikih manja učinit'.
Stoga, iako ona jedinica bješe u majke,
Ipak je počašćena med bozima častima svima.
Kronid učini nju hraniteljicom mladeži one
Koju ugleda za njom Eoje mnogooke svjetlo.
Te pak odiskona časti imade i uzgaja mladež.


preveo Branimir Glavičić

субота, 10. јануар 2015.

Prva stajaća pesma iz Euripidovog Oresta


Kakva bijeda, kakva borba,
Krv se javlja ovo
I jadnika tebe goni? U dvor srnu,
Suzu suzom topi
Zloduh, majčine ti krvi osvetnik,
Ona tebe bijesom bijesnim mori sad.
Žao mi je - žao tebe, žalim te.
Blaga hrpa ljud'ma nije trajna baš, - 
Demon naki navali.
Ko o jedro lađi hitroj, gruhne on
I plod muke, truda silna potopi
Ko u moru, valma strašnim pogubnim...

κατολοφύρομαι, κατολοφύρομαι
ματέρος αἷμα σᾶς, ὅ σ’ ἀναβακχεύει,
ὁ μέγας ὄλβος οὐ μόνιμος ἐν βροτοῖς,
ἀνὰ δὲ λαῖφος ὥς τις ἀκάτου θοᾶς τινάξας δαίμων
κατέκλυσεν δεινῶν πόνων ὡς πόντου
λάβροις ὀλεθρίοισιν ἐν κύμασιν